Dekontaminacija uma
Portal o hrvatskom pitanju u BiH

Orban, Vučić i ekipa sanjaju komadanje Hrvatske, a više nisu sami

Hrvatskoj prijeti mogući kaos

Trenutno bivši, ali po brojnim anketama sve izgledniji predsjednik SAD-a Donald Trump, nedavno je uzrokovao strah i trepet među brojnim svjetskim vođama kada je citirao predsjednika jedne “velike zemlje”, koju nije imenovao, a koji ga je upitao: “Pa, gospodine, ako ne platimo, a ponovo nas napadne Rusija – hoćete li nas zaštititi?”

“Rekao sam: ‘Nisi platio? Propustio si? Odgovorio je: ‘Da, recimo da se to dogodi’. Ne, ne bih te zaštitio. Zapravo bih ih potaknuo da rade što god žele. Moraš platiti”, prenio je vlastite riječi Trump. Glasnogovornik Bijele kuće Andrew Bates, upitan o Trumpovim riječima, rekao je: “Poticanje invazije na naše najbliže saveznike od strane ubojitih režima je užasno i bezobzirno – i ugrožava američku nacionalnu sigurnost, globalnu stabilnost i naše gospodarstvo.”

Nakon ovakvih izjava čovjeka za kojeg mnogi pretendiraju kako će ponovo postati predsjednikom najutjecajnije vojne sile na planeti, logično je zapitati se što bi se u tom slučaju dogodilo s Hrvatskom? Ako se uistinu dogodi “najcrniji scenarij”, u kojem započinje masovna ruska invazija na Europu, postoji li mogućnost za novo “komadanje Hrvatske”, naročito ako u obzir uzmemo zabrinjavajuće izjave lidera susjednih nam država?

Scenarij kraja NATO saveza

Odgovore na ova pitanja pružili su nam vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić te Bivši hrvatski ministar i diplomat u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević. “Važno je naglasiti kako je, osim zgrade u Bruxellesu i raznih službenika, sjevernoatlantski Ugovor temelj NATO saveza. On je i dalje na snazi unatoč Trumpovim porukama. Možemo reći kako je osim Trumpa poruku poslao i Senat SAD-a, koji je nedavno dvotrećinskom većinom odobrio financijsku pomoć za Ukrajinu”, rekao nam je Avdagić i nadodao:

“Napomenimo i da Trump još uvijek nije niti kandidat za predsjednika SAD-a. On je i dalje u prvoj fazi kampanje, a tek nakon što postane kandidat može se krenuti na izbore. Oni se održavaju u studenome, a inauguracija predsjednika je u siječnju. Ranije se proveo i zakon kojim izlazak iz NATO-a nije u rukama predsjednika, već u rukama Senata i Kongresa. Takva odluka se mora odobriti čak i u slučaju kada bi bila pokrenuta inicijativa od strane predsjednika.

S njim se slaže i Božo Kovačević: “Trumpova izjava je nepovoljna sa stajališta kohezije NATO saveza. Znamo da točka 5 povelje o NATO Savzu govori o obvezi svih članica da brane onu članicu koja je napadnuta. Ja mislim da predsjednik Trump tako samo želi primorati članice NATO saveza da ispune dogovorene obveze, a to je izdvajanje najmanje dva posto BDP-a za obranu. Tu se ne radi o doprinosu NATO savezu, već o proračunskom izdvajanju. Bi li Trump uistinu napravio to što je i izjavio? Ne bi me iznenadilo da se tako ponaša, ali takva situacija se još nije dogodila. Kada bi Amerika uistinu spriječila donošenje pomoći zemlji koju je napala neka treća zemlja, to bi značilo kraj NATO saveza, kao i kraj kredibilnosti SAD-a kao saveznika na kojeg se može osloniti”, rekao je Kovačević.

Orbanovo svojatanje hrvatskog teritorija

Avdagić nadodaje kako osim svega navedenog postoji i rok od godinu dana do realizacije do stupanja na snagu te odluke. “Recimo onda da se dogodi taj crni scenarij. Čak i tada bi obveze NATO-a postojale sve do 2026. godine. Ako bi se sve to tako i dogodilo, samo istupanje SAD-a iz saveza ne znači da će istupiti i ostali saveznici. On i dalje postoji, dapače on dobiva i više na snazi, a naročito u europskim okvirima. Pa čak i da se tada dogodi ono najgore, mi smo i dalje tu. Tko će nas komadati onda?”, pita se Avdagić.

Ipak, nepobitna je činjenica da u susjedstvu Hrvatske postoje brojni lideri koji aludiraju na zauzimanje njenih teritorija. Sjetimo se samo slučaja iz 2020. godine, kada je mađarski premijer Viktor Orban objavio na Instagramu objavio kako za mađarsku nogometnu reprezentaciju na prijateljskoj utakmici s Grčkom navija noseći zastavu “Velike Mađarske”.

“Napomenuo bih da Orban ne objavljuje fotografije nekakve fiktivne tvorevine, već stvarne karte nečega što se dogodilo u povijesti. Treba se osvrnuti na tu povijest i da ona postoji. Može li se nekome u Hrvatskoj zamjeriti jer je objavio kartu Tomislavove Hrvatske, a ona se često nalazi i u školama? Možete li zamjeriti nekome iz Srbije ako objavi kartu kraljevine Jugoslavije? Te su države povijesne tvorevine i to treba promatrati iz tog konteksta. Postoji velika razlika između toga i objavljivanja karte nekakve fiktivne velike Srbije koju je netko ideološki zamislio”, rekao nam je Avdagić.

Meloni i Vučić

No, nije Orban jedini koji je svojatao hrvatske Teritorije, pa je tako i talijanska premijerka Giorgia Meloni svojedobno je bila je protiv ulaska Hrvatske u EU te je zazivala povrat Dalmacije i Istre Italiji. U kontekstu lažnih tvrdnji da talijanske obitelji dobivaju novac od države kako bi ugostili imigrante, Meloni se dotakla i ulaska Hrvatske u EU.

Prisjetimo se samo snimke govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz ranijih dana njegove karijere. To je govor iz 2000. godine, a na YouTube-u je objavljen još u ljeto 2016. godine. “Što nam danas zamjeraju, zašto je ovo postao problem za mnoge u našoj zemlji. Vidite da mnogi s podsmijehom kažu: ‘Gdje su vam danas Karlobag, Ogulin, Karlovac i Virovitica? To vam ova nesrpska fukara, ovi mučenici i jadnici što onima koji su ovu zemlju bombardirali ljube skute i ruke, oni danas hoće da kažu: ‘Gdje ste vi danas radikali u tim srpskim mjestima?

Kao da nikada Srbi nisu držali ni Karlovac, kao da samo nekoliko kilometara od Karlobaga i Virovitice nismo bili, kao da ni danas nema preko 20 posto Srba u Ogulinu. Kao da to nisu srpska mjesta. Raduju se tome što su ustaše okupirale srpsku zemlju i hoće i nas srpske radikale da uvjere da to nije srpsko, da smo mi govorili gluposti. A ni mi ni tada ni danas nismo htjeli ništa što je tuđe. Hoćemo samo ono što je naše, srpsko. A to jesu i taj Karlobag i Ogulin i Karlovac i Virovitica i sve srpske zemlje”, govorio je Vučić 2000. godine. Vučić je i prije toga govorio o svojatanju hrvatskih teritorija. Prisjetimo se samo govora kojeg je 1995. godine održao u Glini:

“Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska! Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku! Nitko više ne zna ni u ovoj sali za kakvu se državu zalaže Slobodan Milošević. Hoće li mu to biti Beogradski pašaluk ili nekakva AVNOJ-ska Jugoslavija, kakva će to država biti? Ukoliko srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije, vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće”, govorio je Vučić 1995. godine kao Šešeljev potrčko, usput napadajući i Miloševića, ali samo zbog političkih nesuglasica unutar Srbije, ne zbog zločina koje je ovaj činio.

Izvor: dnevno.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments
0
Zanima nas vaše mišljenje, komentirajte.x