Dekontaminacija uma
Portal o hrvatskom pitanju u BiH

Hoće li Bosna i Hercegovina uvesti vojni rok?

Mladi nisu oduševljeni ovom idejom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve kompliciranijih globalnih odnosa, mnoge države zabrinute su za svoju sigurnost i nameću pitanje vojnog roka. O tome se govori i u Bosni i Hercegovini.

Vraćanje obveznog vojnog roka u BiH nije samo sigurnosno pitanje, smatra se i odgojnom mjerom, discipliniranjem mladih, ali i osjetljivim političkim pitanjem. No, sudeći prema sugovornicima DW-a, mladi nisu oduševljeni ovom idejom, dok oni nešto stariji smatraju kako je potrebna.

Za sada tek u 13 država u Europi vojni rok je obvezan – Bjelorusiji, Estoniji, Litvi, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Ukrajini, Cipru, Švicarskoj, Grčkoj, Austriji i Turskoj. Ostale, manje-više, o ovom pitanju sve intezivnije polemiziraju. Za Deutsche Welle iz Ministarstva obrane BiH, kažu kako za to “nema uvjeta”.

Anketa: 90 posto za uvođenje vojnog roka

Tek je 10 posto ispitanih protiv uvođenja obveznog vojnog roka, 27 posto njih smatra kako bi to trebao biti slobodan izbor, a 24 posto da mladima treba obrazovanje, posao i stimulativna plaća, a ne oružje.

Iako se radi o malom uzorku, tek 361 ispitanih različite starosti, od čega su 84 posto muškarci, predsjednik Centra za sigurnosne studije, sc. Denis Hadžović, kaže da bi visok postotak onih koji podržavaju uvođenje vojnog roka trebao potaknuti ozbiljniju raspravu po ovom pitanju.

– Trebale bi se razmotriti mogućnosti i modeli angažmana mladih u pomoći oružanim snagama, ali i pri humanitarnim okolnostima. Iz iskustva u Ukrajini vidjeli smo kolika je važnost ljudskog potencijala, a vidimo kako se u državama Europe, kao i u našem susjedstvu, vode ozbiljne rasprave oko ovog pitanja – kaže Hadžović za.

On pri tom naglašava i odgojnu mjeru: “Poremećene su nam vrijednosti discipline i rada kod mladih, koje treba imati jedno zdravo i uspješno, suvremeno društvo”.

Vojni rok kao “usporavanje propasti”

Kritike prema savremenom načinu života i sveukupnom kontekstu u kojem odrastaju mladi, a što je, po njemu, i razlog njegovog “za” služenje vojnog roka te s nekim sadržajnim promjenama među kojima i u vremenskom trajanju, ima i specijalist traumatološke psihologije, dr.sc. Marko Romić.

– Razvidno je da su zakazali porodični, predškolski, školski odgoj, uvođenje obveznog vojnog roka čini se kao jedan od načina da se to sveopće kretanje ka propasti djelimično uspori – komentira ovaj psiholog.

Po njemu, jedna od najvažnijih lekcija pri tom služenju vojnog roka, trebala bi biti učvršćivanje tijela i duha.

– Osobno, služeći vojni rok, najbolje sam naučio izuzetno važnu vještinu – trpljenje i strpljenje, te razvijanje i učvršćivanje tolerancije na frustraciju – kaže Romić te zaključuje da će onaj ko na vrijeme ne nauči tu lekciju imati ozbiljne probleme u životu, a njegova okolina probleme s njim.

“BiH nije u stanju provesti ni redoviti popis stanovništva”

Međutim, dok u Centru za sigurnosne studije ističu visok postotak onih koji podržavaju obvezu vojnog roka, mladi sagovornici DW-a imaju argumente protiv.

Politolog Martin Mikulić uvođenje obveznog vojnog roka dovodi u kontekst sveukupnih, političko-društvenih događanja u BiH, zbog čega to ne vidi kao realnu opciju.

– BiH nije u stanju provoditi redoviti i kredibilan popis stanovništva, a pogotovu postići politički konsenzus za izdvajanje značajnog novca i izgradnju potrebne infrastrukture za održavanje kvalitetnog vojnog roka – ocjenjuje on za DW.

Pri tom se slaže kako je zbog narušene sigurnosne arhitekture u Europi itekako potrebno voditi računa o eventualnim sigurnosnim prijetnjama, ali da bi državi poput BiH bilo mudrije povećati ulaganja u Oružane snage (OS) BiH.

– Korisnije je imati profesionalne, kvalitetne i zadovoljne pripadnike OSBiH, nego veći broj onih koji bi kroz ograničeno razdoblje jedva svladali osnovna vojna znanja i vještine, a čija bi učinkovitost u izvanrednim situacijama bila upitna – stava je Mikulić.

Slično govori i 23-godišnji Eman Pajić, dipl. magistar prava. Tvrdi kako je provedba klasičnog vojnog roka sistemski neizvediva u BiH, ali i da bi dovela do nacionalističkih tenzija i političkih previranja, kojima ionako “obiluje” BiH.

Iako smatra da vojni rok ima i odgojni element kao “pauza za razmišljanje”, navodi da je bolja alternativa austrijski model. U Austriji, uz obvezni vojni rok, izbor može biti i služenje civilnog u nekoj od javnih institucija poput vatrogasaca, policije, gorske službe itd., a zanimljivo je da su Austrijanci i Švicarci na referendumu 2013. rekli “ne” ukidanju vojne obveze.

– U BiH nemamo sistemsko rješenje. Mladima je dosta priča o ratovima i generalno ne bi bilo prihvaćeno – kaže on.

Detaljnije možete pročitati ovdje.

Izvor: Deutche Welle

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments
0
Zanima nas vaše mišljenje, komentirajte.x